Trodnevnicu uoči blagdana Velike Gospe predvodio je vlč. Mario Bernardić, doktorant u Innsbrucku. Pred sam patron župe sv. Misu uočnicu 14. kolovoza predvodio je don Anto Jelić, župnik sarajevske župe sv. Luke Evanđelista. Na patrona su sv. Misna slavlja započela u 6 sati ujutro kada je Misu slavio stupski kapelan Mladen Kalfić pred oko stotinjak vjernika. Bolesničku Misu u 9 sati je predvodio dr. Pero Brkić, direktor Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije. U propovijedi pred skoro tisuću vjernika dr. Brkić nas je pozvao da pazimo na naše bližnje koji su nemoćni, naglasivši da društvo koje se ne brine za stare, bolesne i nemoćne, nema svijetlu budućnost. Dr. Brkić je uputio kritike na račun gradskih vlasti koje izdvajaju velike sume novca za športske i filmske manifestacije, a ne će sponzorirati nekoliko dodatnih socijalnih radnika koji bi mogli obilaziti i pomagati one kojima je njega potrebna.
Arhiđakon Fojničkog arhiđakonata, kojemu pripada Sarajevski dekanat zajedno s Gospinim svetištem na Stupu, preč. Ante Meštrović predvodio je Misno slavlje u 11 sati. Prečasni Meštrović je u propovijedi rekao kako je Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo kruna njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života proglasio je člankom vjere 1950. papa Pio XII. Iako je ta dogma proglašena tek u novije vrijeme, njoj prethodi duga tradicija, stara koliko i sama Crkva.
U večernjim satima koncelebrirano svečano Euharistijsko slavlje s procesijom Gospine slike pred više tisuća hodočasnika predvodio je vrhbosanski nadbiskup Vinko kardinal Puljić. Na početku propovijedi kardinal Puljić je naglasio je kako je postala tradicija da se na Veliku Gospu u Sarajevskom polju na Stupu slavi sv. Misa u večernjim satima. «Iako sunce sada zalazi, mi danas slavimo jedan izlazak, Uzašašće BDM na nebo», naglasio je kardinal Puljić.
«Čovjek čitav život teži ka sreći, a to je ono što je Marija u svome životu postigla. Današnjem čovjeku treba jedno toplo srce i ruka potpore, a sve to možemo naći u Mariji jer je ona bila tako dobra osoba da je sam Bog Otac njoj povjerio svoga jedinoga Sina.» Kardinal je usporedio današnju modernu majku s Marijom navodeći sve loše stvari koje se događaju današnjim majkama. «Današnjoj majci je otrgnuto dijete iz ruku, današnja majka mora raditi i nedjeljom da bi uz supruga prehranila obitelj. To je jedan od razloga zašto su obitelji male i zašto nastaju problemi u današnjem društvu. Dijete ima materijalnu sigurnosti koju nosi posao roditelja, ali nema potporu majke kada bi trebalo imati.» Kardinal je naglasio da društvu treba čovjek, a djeca se ne rađaju jer se sve više razara obitelj. U prijašnjim velikim obiteljima djeca su naučila živjeti i dijeliti sve ono što dobiju. Današnja malobrojna djeca u obiteljima se odgajaju za uživanje, a ne za život, i tu nastaju mnogobrojni problemi i frustracije. Kardinal je pozvao sve nas da vratimo dostojanstvo ženi i da vratimo Boga u obitelj. Zanimljivo je spomenuti da je na oltaru bio i washingtonski nadbiskup u miru kardinal Theodore McCarrick koji je posjećivao Sarajevo i u ratu.
Bogata je povijest župe
Na prostoru Sarajevskog polja tijekom povijesti bilo je više crkava. Prvi siguran spomen o Gospinoj crkvi imamo u nekadašnjem naselju Latinluk na današnjem području Staroga Grada. Ta crkva je izgorjela u požaru krajem 17. stoljeća. Oko 1710. godine uspostavlja se pastva uz Gospinu kapelicu na mjestu današnjeg katoličkog groblja pored stupske petlje.
Župa Stup je osnovana 12. listopada 1890. godine dekretom prvog vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera. Današnja župna crkva posvećena je Uznesenju BDM, a građena je od 1890. do 1892., a 1901. godine je u župi iz Rima proglašeno Gospino svetište. U doba osnutka župe kao župna crkva služila je drvena kapelica na katoličkom groblju gdje je bila Gospina slika kasnije prenesena u novu župnu crkvu. Tijekom posljednjeg rata crkva na Stupu je pretrpjela velika oštećenja od granata koje su ispaljene sa srpskih položaja. Svetište je tada izgorjelo, ali je slika Gospe Stupske sačuvana u podrumu župne crkve. Zahvaljujući donacijama blagopokojnoga pape Ivana Pavla II., počela je obnova svetišta, a prilikom dolaska u Sarajevo 1997.g. Ivan Pavao II. je poklonio i zvono za župnu crkvu.
Kako žive župljani danas?
Pred sam rat 1991. u župi je bilo skoro 11.000 vjernika, a deset godina poslije broj vjernika je višestruko manji i iznosio je nešto više od 2.300 vjernika. Prema riječima župljana danas se živi teško. Obrazovaniji i moglo bi se reći sretniji imaju bolje plaćene poslove, dok mladi ljudi koji se školuju ili imaju srednjoškolsko obrazovanje rade raznovrsne poslove, uglavnom na crno. Normalna je pojava da mladi rade poslove za koje nisu školovani, bitno je samo da se ima radno mjesto. Prema riječima kapelana Mladena Kalfića, dosta pomoći župljani, a pogotovo oni najstariji, dobivaju od rodbine iz inostranstva. Stariji ljudi ne bi mogli preživjeti od sadašnjih mirovina tako da je pomoć iz inozemstva spasonosna. Dosta župljana se iselio tijekom rata i u poraću, ali se danas broj župljana stabilizirao na skoro 3.000. Nije zanemariva pomoć narodu koju daje Katolička Crkva. Na prostoru današnje župe, ali i čitavog grada, djeluje nekoliko većih tvrtki čiji su vlasnici katolici koji preko župnog ureda traže zaposlenike te se mnogi župljani zapošljavaju uz pomoć župnika Ive Paradžika. Posljednjih godina u župi godišnje se u prosjeku krsti tridesetak djece. Više od 70 parova se vjenčalo u župnoj crkvi u posljednjih 5 godina, što je dobar znak jer daje nadu za sarajevske katolike. Uz stupsku petlju su izgrađene nove zgrade, a dosta katolika koji su se iselili po cijelom svijetu je prodalo kuće, što je umnogome izmijenilo vjersku sliku na tome području koje se nekada zvalo nazivalo Mali Rim.
Nema komentara:
Objavi komentar