petak, 6. travnja 2018.

Vjerodostojnost Crkve očituje se u tome kako ona pokazuje milosrđe i suosjećajnu ljubav


Otvaranje Svetih vrata i Jubilarne godine u biskupijama u BiH

Na Treću nedjelju došašća 13. prosinca 2015., koja se ujedno obilježava i kao Nedjelja Caritasa, otvorena su Sveta vrata milosrđa u katedralama i svetištima te crkvama od posebne važnosti u nad/biskupijama u BiH. Vrata u sarajevskoj prvostolnici otvorio je Vinko kard. Puljić, u banjolučkoj katedrali biskup Franjo Komarica, u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru biskup Ratko Perić, a preč. Ante Luburić u trebinjskoj katedrali Rođenja BDM-a.






Na početku obreda otvaranja vrata vrhbosanski nadbiskup metropolit Vinko kard. Puljić je zajedno s koncelebrantima došao u procesiji od sakristije do ulaza u katedralu, koja je potom otvorio te okupljenim vjernicima kazao: "Ovo su vrata Gospodnja, a kroz njih ulazimo da bismo zadobili milosrđe i oproštenje.“
Okićena Sv. vrata milosrđa i Jubilarnu godinu u Vrhbosanskoj nadbiskupiji kard. Puljić je otvorio podsjetivši nazočne na riječi iz bule Lice milosrđa pape Franje kojom je najavljen izvanredni Jubilej milosrđa: „Milosrđe je sam temelj na kojem počiva život Crkve. Cjelokupno njezino pastoralno djelovanje moralo bi biti obavijeno nježnošću koju pokazuje prema vjernicima; ništa u njezinu naviještanju i njezinu svjedočenju svijetu ne bi smjelo biti lišeno milosrđa. Sama se vjerodostojnost Crkve očituje u tome kako ona pokazuje milosrđe i suosjećajnu ljubav. (...) Opraštanje je snaga koja nas iznova budi na novi život i ulijeva nam hrabrost da u budućnosti gledamo s nadom."
Nakon pročitanog evanđeoskog odlomka kardinal je blagoslovio vodu i njome poškropio vjernike, a euharistija je nastavljena Zbornom molitvom.

Milosrđe nije žrtva

U prigodnoj propovijedi kard. Puljić je istaknuo da Vrata milosrđa simboliziraju Krista i čovjekov susret s Bogom. "Ta katedralna vrata svima onima koji u nju ulaze odričući se grijeha i traže da susretnu Boga ljubavi postaju vrata istinskog milosrđa. U ovoj Godini milosrđa na poseban način želimo shvatiti ono što je Bog poručio po proroku: 'Milosrđe mi je milo, a ne žrtva.' Bog je očitovao svoje milosrđe i nas pozvao da budemo dionici tog milosrđa i, kako to i naslov spomenute bule kaže, milosrdni kao Otac“, kazao je kardinal te progovorio o sedam duhovnih djela milosrđa, a to su: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika prekoriti, žalosna utješiti, uvrjedu oprostiti, nepravdu podnositi i za žive i mrtve moliti.
Posebno je potaknuo roditelje da više vremena provode sa svojom djecom kako bi ona od njih naučila razlikovati dobro i zlo. Pozvao je i na spremnost da praštaju uvrjede što je često vrlo zahtjevno. „Svima nama je osobit zadatak u Godini milosrđa moliti za žive i mrtve, a ne samo za sebe“, rekao je kard. Puljić na kraju pozivajući vjernike da istinski žive Godinu milosrđa.
Euharistijsko slavlje svojim pjevanjem animirao je bogoslovski zbor Stjepan Hadrović pod ravnanjem prof. Marka Stanušića. Misu je izravno prenosio Radio Marija BiH.
U Vrhbosanskoj nadbiskupiji, osim u sarajevskoj prvostolnici, Vrata milosrđa otvorena su u: marijanskim svetištima Olovu i Komušini, a otvorili su ih provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovro Gavran te pomoćni biskup vrhbosanski mons. Pero Sudar; svetištu sv. Leopolda Mandića u Maglaju, a otvorio ih je generalni vikar mons. Luka Tunjić te u svetištu sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju čija je vrata otvorio generalni vizitator fra Iko Skoko.
S provincijalom fra Lovrom u Olovu u koncelebraciji su bili fra Jozo Marinčić, definitor i ekonom, fra Ilija Božić, čuvar svetišta, fra Slavko Topić, profesor na Franjevačkoj teologiji, te fra Damir Pavić, župnik župe Rođenja BDM-a u Brestovskom. Na misi su bili i hodočasnici iz Kreševa, Kiseljaka, Brestovskog te nekolicina Olovljana.
Kard. Puljić će 17. prosinca otvoriti Sveta vrata u sjemenišnoj crkvi sv. Alojzija Gonzage, a arhiđakon preč. Darko Tomašević istog će dana otvoriti Sveta vrata u crkvi Uznesenja BDM-a u Tolisi.

Jedna vrata za cijelu biskupiju

I u banjalučkoj katedrali sv. Bonaventure bilo je svečano. Biskup Komarica otvorio je Svetu godinu i Vrata milosrđa na katedrali za vrijeme jutarnje sv. mise. U propovijedi je naglasio kako će tijekom Godine milosrđa u banjolučkoj stolnici biti slavljena brojna liturgijska slavlja i upriličena hodočašća, kako skupna, tako i pojedinačna iz cijele biskupije. Nazočne vjernike potaknuo je da se uključe u obilježavanje Jubileja i u župnim zajednicama. Vrata banjolučke katedrale bila su jedina u biskupiji koja su otvorena u povodu Jubileja milosrđa.

Devet vrata hercegovačkih biskupija

Biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić otvorio je Vrata milosrđa na katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru na početku euharistijskog slavlja u večernjim satima. Biskup je s koncelebrantima iz sakristije došao u procesiji pred glavni ulaz katedrale gdje je izgovorio propisane molitve zazvavši Božje milosrđe na sve. Nakon pročitana evanđelja izgovorio je riječi: "Otvorite širom vrata pravde, ući ćemo, Gospodinu zahvaliti", te otvarajući vrata, dodao: „Ovo su vrata Gospodnja: kroz njih ulazimo da bismo zadobili milosrđe i oproštenje.“
Katedrala je bila puna vjernika, a pjevao je katedralni zbor pod vodstvom don Nike Luburića. Biskup je u homiliji govorio o načinu kako se može uspješno prakticirati izvanredna Jubilarna godina božanskoga milosrđa.
Mons. Perić je za područje Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije odredio da osim na katedrali u Mostaru, Sveta vrata budu otvorena u katedrali Rođenja Blažene Djevice Marije u Trebinju, zatim u dvama biskupijskim svetištima: Presvetoga Srca Isusova u Studencima i Kraljice Mira na Hrasnu te u župnim i samostanskim crkvama: sv. Petra i Pavla u Mostaru, sv. Ante na Humcu, Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu, sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu i sv. Ivana Krstitelja u Konjicu.
Sveta vrata kao osobni delegati biskupa Perića otvorili su: don Željko Majić, generalni vikar na Humcu; fra Miljenko Šteko, provincijal u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru; don Ivan Štironja, ravnatelj Papinskih misijskih djela na Hrasnu; don Ivo Šutalo, humački dekan u Studencima; fra Stipe Biško, širokobriješki dekan na Širokom Brijegu; fra Vinko Kurevija, duvanjski dekan u Tomislavgradu, fra Vlatko Soldo, župni upravitelj u Konjicu, te preč. Ante Luburić, trebinjski dekan u Trebinju.

Nema komentara:

Objavi komentar